“Ne, nemamo”, ističe Pilsel u kolumni objavljenoj na portalu Autograf, čiji je, inače, jedan od osnivača.
Inače, Pilsel je odrastao u porodici ustaških emigranata, u čiju je kuću u Argentini dolazio porodični prijatelj Ante Pavelić, osnivač ustaškog pokreta u Hrvatskoj i poglavnik ustaške NDH.
A o tome kako je od mladića zadojenog ustaškom ideologijom, postao angažovani antifašista, koji je prvi ukazao na zločine nad Srbima u Oluji i koji se u znak solidarnosti prema tim žrtvama jedno vreme potpisivao srpskim imenom Jovan, Pilsel je opisao u svojoj romansiranoj biografiji, objavljenoj 2014.
Pilsel, naime, smatra da suprotno onima koji kažu da se ne treba stalno vraćati u prošlost, on kaže da je svima potrebna neka vrsta uskrsnuća prošlosti.
“Nama je potrebno dovesti u pamćenje, što je moguće ispravnije, ono što se dogodilo žrtvama, svim žrtvama. I zato je važan posao istraživača i istoričara, a poguban onaj negacionista i revizionista (kojem u zadnje vreme daje krila politika Kolinde Grabar-Kitarović koja sugeriše da se, na primer, ne zna istina o Jasenovcu)”, kaže Pilsel u odgovoru na još jedno sebi postavljeno pitanje – kako se ispravno ponašati i kako se valja sećati?.
Moramo, smatra, prestati s praksom odbijanja odgovornosti.
“Moramo preuzeti teret moralne krivice. Moramo činiti dela milosrđa. Moramo pokušati nadoknaditi patnju stradalnika. Moramo priznati žrtve. Moramo im nadoknaditi štetu”, poručuje Pilsel.
Tanjug