NOVI SAD – Mišljenja koja formiramo o događajima kojima nismo prisustvovali ili ljudima koje lično ne poznajemo, zahvaljujući medijima, koji nas o tome obaveštavaju, su zapravo gledišta medija o tim ličnostima i događajima. Naše je samo da prihvatimo ili ne prihvatimo ta gledišta. Bez kritičkog mišljenja čitaoci će svakako prihvatiti svako gledište koje im mediji prezentuju. Naša percepcija, društvenih, političkih dešavanja i uopšte sveta oko nas, najvećim delom potiče od informacija koje dobijamo posredstvom medija. Stoga je medijska pismenost izuzetno bitna. Na žalost, mogu slobodno reći da je kod nas medijska pismenost na niskom nivou.

Domaći prosečan čitalac elektronskih medija nikad ne proverava verodostojnost informacija. Retko kad proveri ime autora ili izvor informacije i dali se ista informacija pojavljuje barem na još par medija. Nije u stanju da razlikuje spin od relevantne informacije. Čak i ako je u tekstu naglašeno da je recimo u pitanju satira, naš čitalac će tekst doživeti kao istinitu informaciju. Autorski tekstovi u kojima su izneti lični stavovi, se retko kad kritički posmatraju. Bezbrojni su primeri zaveroloških teza, tekstova i video klipova, koji se vrte po društvenim mrežama, u koje se veruje kao u istinu istinsku, bez trunke kritičnosti. Bitno je samo da je “vest” dovoljno senzacionalna ili provokativna pa da postane opsesija miliona korisnika društvenih mreža.

RTV (Željko Injac)