BEOGRAD – Komisija za informisanje Planinarskog saveza Srbije (PSS) uradila je, posredstvom Gugl platforme i društvenih mreža, obimnu anketu među svojim članovima i među građanima Srbije koji odlaze u planine. Za prvih petnaest dana decembra, koliko je trajalo ispitivanje javnog mnjenja učestvovalo je 1.897 ispitanika, od kojih su se njih 1.643 izjasnili kao članovi planinarske organizacije.
Broj ispitanih je više nego reprezentativna uzorak s obzirom na to da Planinarski savez Srbije ima oko 20.000 članova sa plaćenom članarinom, navode u Savezu.
– Cilj ankete je bio da osvetli određene segmente u planinarstvu i da svoj rad uskladi sa dobijenim rezultatima. Takođe, cilj je i da planinari, koji se do sada nisu udubljivali u sve aspekte planinarstva, kroz pitanja ankete razmisle i preispitaju svoje afinitete, znanja i potrebe – objasnili su anketari PSS.
Među planinarskom populacijom prednjače žene, 53 odsto. Starosna struktura planinara u Srbiji je zabrinjavajuća 4,2 odsto su mladi od 19 do 25 godina, a onih od 31 do 35 je svega 9,4 odsto, kažu rezultati ankete. Najaktivnije su osobe uzrasta od 41 do 49 godine 27,6 odsto, slede ih planinari u šestoj deceniji sa 24,3 odsto.
Planinarska populacija se može pohvaliti visokim obrazovanjem, 70,4 odsto ispitanika poseduje diplome fakulteta i visokih škola. Njih 87 odsto redovno plaća članarinu svojim planinarskim društvima.
– Najviše je onih koji su sa planinarenjem krenuli u periodu korona pandemije, čak 28,5 odsto, slede oni sa pet do 10 godina staža, 22,7 odsto. Od 20 do 50 godina privrženosti planinarskom pokretu je svega 9,7 odsto. Osnovnu planinarsku obuku ima položeno 55 odsto ispitanika planinara. Po dostignutim visinama, najviše je onih koji su se popeli na vrhove planina bivše Jugoslavije, od 2.200-2.900 metara a popelo se 35,5 odsto – saopštili su planinari PSS-a.
Visinu 4.200 prešlo je njih 6,7 odsto, a iznad 5.700 samo 2,8 odsto članova. Oni malobrojni, koji su prešli granicu smrti od 8.000 metara, ušli su u udžbenike srpskog sporta.
Sedmične odlaske na akcije van neposrednog mesta življenja može sebi da priušti 12 odsto anketiranih, jednom mesečno 33 odsto, dok ostali to čine nekoliko puta u godini.
Mesečno za planinarenje, 51 odsto ispitanika može da izdvoji do 50 evra, dok 30 odsto njih u mogućnosti je da u svoj hobi uloži i do 100 evra.
Čak 83,3 odsto anketiranih izjasnilo se da planinare doživljavaju kao familiju, njih 90 odsto je glasalo za druženja uz logorske vatre, a 56 odsto se reklo da nije akcija bez pesme i “trećeg poluvremena”.
Polovina ispitanika misli da je solidno opremljena dok 30 odsto ima samo najnužnije. Planinarske štapove koristi 78,3 odsto ispitane populacije.
Mape ne zna da čita 12 odsto, a telefonom da se orijentiše šest odsto ljubitelja planina. Bar tri planinarska čvora zna da veže 33 odsto intervjuisanih. Polovina ispitanika noćivala je u šatorima dok 34 odsto to želi ali nije imala priliku. Pod vedrim nebom, u vreći, spavalo je 38 odsto planinara.
Ispitanici najviše vole staze od 15 do 20 kilometara, 34 odsto, 30 odsto do 25 kilometara, a ekstremnijih, koji vole više od 25 je 15 odsto. Zimske uspone voli 70 odsto anketiranih. Planinari, njih 76 odsto smatra da se u planinarskim domovima broj ležajeva po sobi treba značajno smanjiti, na tri do šest kreveta. Planinari vole vodiče autoritativnog stila sa 43 odsto, nešto manje demokratskog, dok je za liberalni glasalo 17 odsto, rezultati su KomisijE za informisanje PSS.

Informisanost
Broj telefona Gorske službe spašavanja ne zna 44 odsto planinara. Polovina ispitanih u rancu ima komplet Prve pomoći, njih 35 odsto kažu da bi znali da je upotrebe, 57 odsto delimično, a skoro osam odsto se ne raume u Prvu pomoć. Zainteresovani su da steknu veštine pružanja prve pomoći, ukoliko bi im organizacije ponudile besplatnu obuku, a 73 odsto bi i pohađalo kurs. Lekarski pregled jednom godišnje radi 44 odsto planinara, dok njih sedam odsto to ne radi nikada, preglede kod specijalista sportske medicine nikada nije radilo 59 odsto ispitnika. U osiguranja se razume 47 odsto, delimično 39 odsto dok ostali ništa ne znaju o putnom, zdrastvenom, osnovnom i dopunskom osiguranju. Ispitanici, njih 30 odsto misle da je najoptimalnija grupa od 12 planinara, dok 20 odsto smatra da je taj broj 18.