NOVI SAD –

Crna Gora je konačno dobila Vladu, 44. po redu i prvi put dobila jednog Srbina na čelu Parlamenta. Da li će se u Crnoj Gori uskoro znati i koliko Srba u njoj živi, odnosno, hoće li biti organizovan popis stanovništva? Zašto je prva odluka novog premijera Milojka Spajića, bila upravo da se odloži taj proces? Zašto je posle izbora za premijera morao da objašnjava da mu “Beograd nije sastavljao kabinet”? Zašto bečki “Standard” piše da je “Crna Gora postala deo velikosrpskih planova pod šifrom ‘srpski svet'”? Šta dve države očekuje na polju bilateralnih odnosa? Da li će komšije opet postati braća? Da li je uslov za to otpriznavanje takozvane države Kosovo? Hoće li zvanična Podgorica postati aktivan učesnik regionalnih inicijativa, ili će to biti “na čekanju” do formiranja nove vlade u Beogradu?

O ovim temema, u emisiji Signali na Radio-televiziji Vojvodine, govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički analitičar i savetnik lidera “Nove srpske demokratije”, Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji, i Bojan Panaotović, sociolog.

Iz Crne Gore, uživo su se uključili Vladimir Pavićević, politički analitičar, i Vladislav Dajković, politikolog i predsednik partije “Slobodna Crna Gora”.

signali, crna, gora
Izvor: Video screenshot

Dobrosavljević je rekao da je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, nakon izbora na mesto predsednika Skupštine Crne Gore, postao prvi autentični predstavnik Srba u Crnoj Gori nakon 1918. godine.

“Trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista, na čelu sa Milom Đukanovićem, zasejala je seme zla i mržnje. Srećom, ta mržnja nije eskalirala, najviše zahvaljujući mudrosti predstavnika srpskog naroda, koji nisu prešli tu vrstu praga, kao što su ga prešli Irci u Severnoj Irskoj”, ističe on.

Dobrosavljević je dodao da su nakon promena iz 2020. godine tenzije rapidno splasle.

“Sećam se atmosfere iz 2006. ili 2007. godine, gde ste imali posebne kafiće u koje idu Srbi i one u koje idu Crnogorci. Posle velike pobede iz 2020. godine imali smo predsedničke izbore, a sada i parlamentarne”, navodi on.

Dobrosavljević kaže da je sve vreme postojala optužba DPS-a da je Spajić produžena ruka Beograda, što nije tačno.

“Zanimljivo je da je funkcioner opozicionog pokreta URA Miloš Konatar izjavio da će oni podržati izmene sudskih i tužilačkih zakona u parlamentu ako budu zadovoljni predloženim kandidatima”, objašnjava on.

Govoreći o odlaganju popisa stanovništva, Dobrosavljević kaže da se radi o opstrukciji u sredinama gde vlast i dalje imaju DPS i Bošnjačka stranka i da tu odjednom nedostaje 1.700 popisivača.

“Najviše je Srbima stalo da popis bude validan i da se za svagda prestane sa politizacijom identitetskih pitanja. Senka sumnje ne sme da padne na rezultate popisa. Popisivači su otkazali pred sam popis, pa je sve odloženo za mesec dana, dok se ne obuče novi popisivači”, ističe on.

RTV