ZAGREB – U okviru izložbe “Put bez povratka od logora Slana do logora Jasenovac”, koja je do kraja avgusta postavljena u Zagrebu, Documenta Centar za suočavanje s prošlošću upriličila je spomen šetnju po lokacijama sa kojih su Srbi i Jevreji odvođeni u ustaške logore – od Slane, Metajne i Jadovnog do Jasenovca.
“Izložba je do sada održana u Beogradu. Jasenovcu i Zagrebu, a nadamo se da će biti postavljena i na Pagu, jer bi tamo bila najpotrebnija kako bi turisti i oni koji tamo žive znali što se dešavalo na tom ostrvu od maja do avgusta 1941. godine”, rekla je rukovdilac Documente Vesna Teršelič u šetnji koja je organizovana u utorak.

Ona je istakla zaveru ćutanja gradskih vlasti Novalje na predlog da se u uvali Slana postavi spomen ploča žrtvama logora. “Pravo na informiranje imaju i mlade generacije koje o tome ne uče”, rekla je Teršelić.

Autor izložbe Ivo Pejaković, direktor JUSP Jasenovac u ostavci, naglasio je da sistem logora Gospić Jadovno Slana i Metajna dugo nije bio u fokusu javnosti, iako su to bili prvi logori u kojima su se dešavali masovni zločini i kao takvi preteče Jasenovca.

“Izložba je nastala kao pokušaj sećanja i čuvanja pamćenja na ljude koji su tamo izgubili život. Bilo je vrlo malo preživelih koji su prošli oba logora, zato izložba i šetnja imaju cilj da se mesta logora obeleže i na taj način sačuva uspomena na žrtve”, naglasio je Pejaković.

Tokom šetnje Tena Banjeglav, istraživač Documente, govorila je o porodici Svetozara Milinova, prvog vlasnika hotela Dubrovnik, koja je kompletna stradala u Slani i Jadovnom i na koje podseća “kamen spoticanja” postavljen ispred hotela. Govorila je i o sudbini zagrebačke sinagoge koja je srušena krajem 1941.

U Palmotićevoj ulici Đorđe Mihovilović, kustos iz JUSP Jasenovac, govorio je o velikom broju Srba i Jevreja koji su iseljeni iz svojih stanova u toj ulici, a onda odvedeni u ustaške logore, dok su neki završili među 1.000 Srba koji su iz tog dela tadašnje NDH bili deportovani u Srbiju. Neki nisu čekali prinudno iseljenje, nego su sami otišli.

Prema podacima, samo je od 6. do 15. jula 1941. ispražnjeno najmanje 20 stambenih jedinica, u koje su se useljavali ustaše, među njima i ministri Mirko Puk i Edo Bulat. Nismo zabeležili da se neko od preživelih, koji su u toj ulici živeli prije rata, vratio u svoj stan, rekao je Mihovilović i dodao da bi se priče o iseljavanju i stradanju mogle ispričati za svaku od ulica u centru Zagreba, preneo je portal hrvatskog nedeljnika Novosti.

Tanjug