NOVI SAD – Međunarodna izložba zlatarstva i časovničarstva SJAJ je od 8. do 11. novembra okupila 30 izlagača iz Srbije, Turske, Nemačke i Litvanije. Uz njih je na Izložbi minerala, fosila i dragog kamenja GEMEXPO nastupilo još 30 učesnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Turske. Priredbu su videli posetioci iz Srbije, Austrije, BiH, Grčke, Hrvatske, Italije, Libije, Litvanije, Mađarske, Nemačke, Rumunije, Rusije, Severne Makedonije, Slovenije i Turske.

Dijamanti ili zlato?

Najčešća pitanja na Izložbi SJAJ bila su u vezi sa cenom zlata i investiranjem u dijamante iz laboratorije i investiciono zlato. Milosav Lelović iz Zlatare Pan dugo se bavi tom vrstom investiranja.

“Poslednjih nekoliko godina ljudi su se prilično edukovali, a govorim o krajnjim kupcima, koji dolaze u radnju. Oni su spoznali da je u pitanju čuvanje kapitala. Prošle godine kilogram investicionog zlata vredeo je oko 57. 000, dok je danas njegova cena 80.000 evra. Ko je kupio 100 grama zlata, tada je izdvojio 5.500 ili 5.700 evra, dok bi danas, za tih istih 100 grama mogao da dobije 8.000 evra”, kaže Lelović i dodaje da zlato prati kretanja cena gasa, robe široke potrošnje.

Laboratorijski uzgajani dijamant je takođe pravi dijamant, koji naučnici prave u kontrolisanim uslovima. Poseduje iste fizičke i optičke karakteristike kao prirodni dijamant. Sjaj, tvrdoća i lepota su identični, dok je cena u odnosu na pravi dijamant znatno pristupačnija.

Skulpture od zlata

Kuriozitet Izložbe bile su i skulpture od zlata, prvi put prikazane na nekom sajmu, vajara Riste Mihića. Izloženo je bilo oko dvadesetak eksponata različitih veličina.

“Proces stvaranja je dugačak. Od ideje u glavi do modela, modeliranja kroz glinu… potom sledi odliv negativa u gipsu kako bi se napravio kalup, nakon toga se stavlja pozitiv u gips, a onda sledi livenje, obrada i tek nakon dobre obrade ide pozlata. Ideja je, naravno, da se odmah izliva u zlatu. Kada bi izložene statute bile od zlata, cene bi bile neverovatne. Najmanja skulptura, da je sva od zlata, a čija je težina oko kilogram, imala bi vrednost oko 120.000 evra”, kaže Mihić i dodaje da bi najveći eksponat na štandu bio ujedno najskuplji. Puna težina bi mu bila oko 115 kilograma i on bi koštao oko 14 miliona evra. Uz to kaže da je cenu računao po prošlogodišnjoj ceni zlata, koja je sada daleko viša.

GEMEXPO za prave obožavaoce

Tokom vikenda, 9. i 10. novembra, održana je i Izložba minerala, fosila i dragog kamenja GEMEXPO. Najviše izlagača do sada – 30, iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Turske, ponudilo je minerale i fosile iz celog sveta: minerale i dragi kamen Srbije, minerale iz rudnika Trepča, minerale iz Indije, mango kvarc iz Kolumbije, turmaline iz Pakistana kao i fosile iz Maroka i Madagaskara. Poseban novitet ovogodišnje Izložbe, koji se tek ove godine pojavio u svetu, stigao je i u Novi Sad – mineral selenit iz Kine, poznatiji kao “ovčiji rog”, koji je službeno ime dobio zbog svog izgleda.

Radišin krst neprocenjive vrednosti na Izložbi SJAJ

Radiša Minić je graver iz Kragujevca koji često nastupa na Novosadskom sajmu. Ove godine je doneo jedinstven, unikatan, ručno rađeni krst.

“Ovaj krst koji držim u ruci je možda najneobičniji srebrni krst u srpskom svetu, jer je rađen na maslinovom drvetu koje je nekada bilo deo stabla koje je car Dušan posadio 1347. godine”, rekao je Minić. “Ja sam nekako uspeo da dođem do ovog parčeta drveta i da na njega postavim krst koji podseća na kupolu krsta koji se nalazi na vrhu crkve na Hilandaru. Do sada nikada nigde nije urađeno nešto slično”, tvrdi Minić.

Na eksponatu se nalazi 22 motiva Hilandara, a svaki taj simbol ima svoju priču. U gravuri su izrađene kruna dinastije Nemanjića, dva anđela, Bogorodica Trojeručica, Bogorodica Mlekopitateljica, dok se na sredini nalazi Bogorodica koja simbolizuje poluostrvo Atos. Sa leve i desne strane, u zlatu su izgravirani Sveti Sava i Sveti Simeon, dok se uz njih nalaze Nemanjićki krstovi, grbovi i loza po kojoj je Hilandar poznat.

“Najdraža stvar na celom krstu”, kaže Radiša, “jeste magare koje nosi ikonu Majke Bogorodice Trojeručice koju je, po predanju Bog poslao iz Studenice.” Pri dnu krsta Radiša je izgravirao molitvu Bogorodičinu, studenički krst, dva citata iz Biblije, maslinu i hrast. Kamen, koji je postavljen kao oslonac krstu, našao je ispod pirga kralja Milutina na Hilandaru i zato je krst sam po sebi neprocenjiv.

O trendovima…

Na izložbi SJAJ prikazan je nakit od zlata, srebra, hirurškog čelika, bilo je i bižuterije, kombinacija sa pamučnim koncem, časovnika brojnih proizvođača…

Tokom četiri dana moglo se čuti i da je žuto zlato ponovo u trendu, baš kao i minimalizam i decentni nakit sa nežnim simbolima – koji može da se nosi u svim prilikama. Moderne su personalizacija i lične porudžbine i opet se nose karike, kao i setovi nakita uglavnom sa cirkonima bele boje. Ako nisu cirkoni onda su to nežniji dijamanti, rubini, safiri… Trajne narukvice su novi trend koji vole mladi, ali kod nas još nije zastupljen.

Muškarci više vole klasične burme, narukvice i to pletene, koje liče na brojanice, od pamučnog kanapa sa zlatnim priveskom. Žene nose tanje pletenje, slično kao i za decu. Za decu su sada u modi dukati sa raznim sličicama, motivima i porukama. Težine su od 0,99 do 1 grama. Moguće je i graviranje na dukatima, a uz lepo pakovanje, često se koriste kao pokloni za rođenje, krštenje, venčanja. Vereničko prstenje je obično sa jednim većim i možda nekim manjim kamenom ili se pravi sa više manjih dijamanata. Specijalnih želja ima prvenstveno kada se graviraju burme.

Pred posetiocima su se našli, uglavnom, ručni časovnici koji ne izlaze iz mode. Bilo je ruskih satova “šturmanski” koji su vezani za Jurija Gagarina, ali i drugih brendova – švajcarskih koji imaju švajcarske mehanizme, staklo koje se mnogo manje grebe i teže može da se polomi. Bilo je i italijanskih, američkih, francuskih brendova… Svi sa “myiota” mehanizmima. Moglo se čuti da žene više vole žute satove, tj. u zlatnoj bojii, a nose ih kao deo odevne kombinacije ili nakit. Moderni su i zeleni ciferi koji se vide u svakom brendu. Mladi nose veće satove, stariji malo manje. Muškarci, za razliku od žena, radije izdvoje više novca za sat koji nose i po nekoliko godina. Istaknuto je da je za sve krajnje kupce svakako važna dvogodišnja garancija i obezbeđen servis.