NOVI SAD – U subotu, 21. decembra od 14.00 časova, u Kulturnom centru Novog Sada biće održana premijera predstave “Čuvarkuća”, završnica istoimenog projekta koji je trajao prethodna četiri meseca. Projekat „Čuvarkuća“ nastao je u saradnji scenske redakcije Kulturnog centra Novog Sada i Centra za porodični smeštaj i usvojenje Novi Sad. Namenjen prevashodno deci bez roditeljskog staranja – deci u hraniteljskim porodicama, ali i svoj ostaloj deci zainteresovanoj za scenski nastup. Tokom četrnaest susreta, deca su učila kako da se izraze kroz scenski pokret i govor, a radionice su imale za cilj međusobno povezivanje polaznika i njihovo osobađanje na sceni. Za kraj radioničarskog ciklusa, deca će izvesti predstavu otvorenu za širu publiku.

Deo iz predstave “Čuvarkuća”. Fotograf: Jovana Berar

Koordinatorka projekta, Sara Koprivica objasnila je kako je došlo do ideje za pokretanje „Čuvarkuće” i šta je bila motivacija za saradnju sa Centrom za porodični smeštaj i usvojenje:
“Ideja za projekat rodila se nekoliko meseci pre nego što smo podneli zajedničku prijavu, najviše zahvaljujući prethodnoj saradnji sa Centrom za porodični smeštaj i usvojenje Novi Sad. Pre svega, želeli smo da pružimo priliku deci bez adekvatne roditeljske brige i deci u riziku, da kroz edukativne dramske radionice steknu nova znanja. Scenska redakcija Kulturnog centra Novi Sad, već godinama se okreće deci i mladima, tako da smo lako odlučili da projekat bude osmišljen kao serija kreativnih radionica, iz kojih će proizaći predstava. Tema je nastala iz njihovih igara i improvizacija, jer smo želeli da im bude bliska i prepoznatljiva. Najvažnije mi je bilo da vidim koliko deca uživaju u radu, kako su se opustili i međusobno povezali. Zadovoljstvo je bilo posmatrati ih na sceni, uprkos tome što niko od njih ranije nije imao glumačko iskustvo.”

Koordinatorka projekta: Sara Koprivica. Fotograf: Jovana Berar
Rediteljka predstave, Maja Grgić, podelila je na koji način su vođenje radione, kako je tekla priprema predstave i sa kojim izazovima se susrela tokom ovog procesa:
“Struktrura radionica bila je podeljena u četiri faze. Prva faza bila je upoznavanje i izgradnja poverenja unutar grupe, kako bi se deca osobodila strahova i bila spremna za istraživački i kreativni rad. U ovoj fazi igra je bila dominantna. Druga faza obuhvatala je istraživanje različitih tema kroz raznovrsne vežbe i igre. Na taj način sam saznala šta ih zanima i na koje teme žele da se fokusiraju. U ovoj fazi bili smo posvećeni govornim vežbama, glumačkim zadacima, pevanju, ritmu, osećaju za prostor, partnera i grupu. Treća faza bila je posvećena stvaranju priče, najčešće kroz igre improvizacije i diskusije o tome kako najbolje prikazati šta želimo. U ovom delu procesa došli smo do teksta za predstavu. Poslednja faza bila je posvećena uvežbavanju predstave – deljenju uloga, čitaćim probama, mizanscenskim probama, koreografiji, pesmama, i tehničkim probama. Deca su u početku bila zatvorena, i budući da nisam znala kroz šta su prošla, nisam se upušta ni u šta što bi na neki način moglo narušiti njihov osećaj sigurnosti i pripadanja. To je bio najveći izazov za mene u ovom procesu.”

Goran Milovanović, asistent rediteljke, povodom projekta je istakao:
“Mislim da su deca značajno napredovala tokom radionica, a posebno bih izdvojio nekoliko ključnih aspekata njihove promene. Prvo, postali su slobodniji na sceni, a zatim usvojili pravila glumačke igre koja su im omogućila da se bolje izraze kroz karaktere svojih uloga. Naučili su da više osluškuju sebe i pažljivije slušaju druge, što je rezultiralo jasnijim i glasnijim govorom, kao i većom svešću o značaju sopstvenog glasa i onoga što žele da prenesu publici. Ovaj proces im je omogućio da otkriju nove potencijale u sebi, razviju nove veštine, ali i da se socijalno i emotivno povežu, što se može sažeti u jednu reč – ematija. Upravo to je i glavna ideja same predstave. Pozornica je izvanredna prilika da se podstakne i dalje razvija ova važna ljudska osobina. Verujem da će im ovo iskustvo ostati u sećanju i da će im pružiti mali oslonac i zrno sigurnosti u njima samima.”

Asistent rediteljke: Goran Milovanović. Fotograf: Jovana Berar

Projekat je sufinanansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje, i odnose s verskim zajednicama, a po Konkursu za finansiranje – sufinansiranje projekata scenskog stvaralaštva – pozorište i umetnička igra u AP Vojvodini za 2024. godinu. Kroz realizaciju ovog projekta ostvaruje se unapređena participacija dece bez roditeljskog staranja u kulturnoj sceni grada.
Posebnu zahvalnost dugujemo i izdavačkoj kući Laguna, koja je donirala knjige za sve učesnike u projektu.

Fotograf: Jovana Berar